#dnevnadozabiljaka – ideje za DIY vrt

Zbog raznih restrikcija koje su nas zadesile ovo proljeće nismo uspjeli pokriti sve planirane proljetne teme, ali jako nam je drago što ovu jesmo! 

Predstavljamo vam domaći, organski vrt Leonove tete Kristine kojeg uzgaja u Kloštru Ivaniću u blizini Ivanić-Grada.
U ovaj vrt posvećen je gotovo svaki trenutak svakoga dana kako bi prekrasno domaće povrće dospjelo na tanjure uže, ali i one šire, bliske obitelji. 💚

Popričali smo s tetom Kristinom o njenom vrtu, koji su najveći izazovi i problemi, koje su najveće nagrade, a otkrila nam je i svoj najdraži dio vrta iako kaže da ga voli cijelog, a poznavajući tetu, znamo da je to istina.
U nastavku ćete nekoliko korisnih uradi-sam savjeta za sve one koji se žele okušati u uzgoju vlastitog povrća, a pritom ne žele koristiti razne preparate protiv nametnika.
Za one koji muku muče s puževima, otkrila je i načine na kojih ih se možete riješiti. 🐌 

Najveći izazovi i problemi?
Puževi, uši, plamenjača i krumpirove zlatice. 

Teti Kristini, kao i mnogim ljudima koji uzgajaju organske vrtove, upravo nametnici i biljne bolesti stvaraju najveće probleme. 

Kako bi se riješila puževa, teta Kristina lovi ih na koru od banane ili koristi pivo kao mamac, a zatim njena indijska trkačica omasti brk. Inače, ako volite životinje (a ne i puževe), indijske patke trkačice čiste dvorište i vrt od puževa i drugih insekata. Tetina patka nema ime, ali odaziva se na libilibi i jako voli tetu (nitko drugi ne prilazi patki).

Puževi vole povrće mekanih listova poput salate, paprike i kupusnjača, vole pojesti i plodove jagoda, a mlade biljčice mogu potpuno uništiti. 
Biljne uši napadaju mahune i grah te blitvu i ciklu, a teta Kristina praši ih drvenim pepelom tako što pepeo pomiješa u vodi, a tom vodom prska biljke nakon što se pepeo slegao. Međutim, budući da je pepeo jako lužnat, to može spaliti osjetljive i mlade biljke.
Krumpirove zlatice ručno uklanja dokle god je to moguće, a u trenutku kad se velik broj izlegne mora koristiti prirodno sredstvo protiv krumpirovih zlatica.

Napomenula nam je da je “svaka godina drukčija, jednu godinu nešto upali, a drugu ne.”
Plamenjača je pseudogljivično oboljenje, a uzrokuje ju vodena plijesan koja se preko niskih listova širi prema ostatku biljke. Zato teta Kristina preventivno optrgava niske listove kako bi listove držala što dalje od zemlje i time usporila ovu bolest. Napomenula je da je “plamenjaču gotovo nemoguće spriječiti pa će sigurno odnijeti dio plodova svake godine.” Preventivno, teta prska biljke otopinom sode bikarbone u vodi.

Biljke i njihovi zahtjevi
U svaki dio vrta ulažem jednak trud.

Međutim, postoje biljke koje su manje i više zhatjevne. Cikla i blitva te raštika, kelj i zelje zahtijevaju manje truda i uspješno rastu što ih čini bojim biljkama za početnike. S druge strane, kao potpuno iznenađenje, mrkva, peršin i celer spadaju u zahtjevnije povrće. Sporije kliju i traže rahliju zemlju, a time je oko njih i više posla zbog opkopavanja.

Paprike i rajčice specifični su zbog puno sunca i vlage koju zahtjevaju, a koliko god svi volimo rajčicu, to je jedna od biljaka vrlo osjetljivih na plamenjaču.

Savjeti za uzgoj vlastite hrane.
Začinsko bilje je super uzgajati u vrtu među povrćem jer neke vrste mirodija štite druge biljke.

Pitali smo tetu Kristinu za neke savjete za početnike budući da je svaki početak relativno težak. Rekla nam je da bi početnici za početak trebali pripaziti na kvalitetnu zemlju, ali i time kvalitetnu prihranu (umjereno i kvalitetno gnojivo životinjskog ili biljnog podrijetla) te na redovito zalijevanje tijekom ljetnih mjeseci. Uz sve navedeno, nametnici i bolesti samo se prišuljaju pa treba budnim okom paziti na stanje i zdravlje vrta.

Mini plastenik moguće je izgraditi i bez velikog budžeta, a u mini plasteniku na jesen počinje s uzgojem salate, blitve, mladog luka i rotkvica pa u rano proljeće ima berbu. U veljači u plasteniku kreće sa sjetvom kako bi na proljeće mlade biljke mogla posaditi u zemlju. Međutim, čak i tijekom ljeta u plasteniku će uzgajati dio paprika i rajčica kako bi ih sačuvala od tuče, a i prije će sazrijeti pa neće trebati čekati klasičnu berbu.

Začinsko bilje je vrlo korisno za sadnju među ostalo povrće jer ih štite od raznih nametnika poput bosiljka koji odbija komarce i muhe ili vlasca koji odbija mrkvinu muhu. Menta i ružmarin odbijaju bijelog moljca, timijan kupusnog crva, a kopriva obogaćuje zemlju dobrim bakterijama. 

Najdraži dio vrta
Definitivno rajčice.

“Vrt je velik posao, donosi puno radoti i žalosti, ali je uživancija biti na vrtu za onoga koji voli raditi na zemlji. Kako ja to gledam, zemlja daje i hranu za zemlju i hranu za dušu.”

Hvala teti Kristini na svim savjetima i uputama, a i na svježem povrću i nadamo se da će vam njeni savjeti i znanje koristiti u vašem vrtu.